Harmonikaški

započeo je radom na Glazbenoj školi u Varaždinu 1963.godine.
Do tada se harmonika učila kao fakultativni ili izborni predmet. Uvođenjem harmonike u redovnu nastavu Glazbene škole, odjel se počeo razrijevati kvantitativno i kvalitativno usavršavanjem nastavnika, sudjelovanjem na različitim natjecanjima; regionalna, republička i Susreti harmonikaša u Puli. Uspjesi učenika solista kao i orkestra doprinijeli su da je odjel za harmoniku postigao razinu kvalitete i ugled ostalih odjela.

Zahvaljujući toj činjenici i velikom entuzijazmu i inicijativi nastavnice Štefanije Tkalčec-Cikač, 1970/71. školske godine harmonika je kao glavni predmet uvedena u Srednju glazbenu školu.Time se učenicima pružila mogućnost nastavka obrazovanja i usmjeravanje na studij koji je tada bio isključivo u inozemstvu. Prvi učenik koji se uputio na studij harmonike u Moskvu, bio je Slavko Magdić. Njegovim završetkom i povratkom u Varaždin 1980./81. započinje novo uspješno razdoblje u razvoju i radu odjela. Također slijedi niz novih učenika željnih nastaviti svoje obrazovanje na svom instrumentu i kreću putem svog profesora, to su: Željko Škoić, Valentina Lokaj, Dražen Košmerl, Senka Bašek, Lidija Maksić i Davor Bobić.

Odlaskom Slavka Magdića u Maribor 1988/89. školske godine na njegovo mjesto dolazi Valentina Lokaj. Tada su na odjelu radile još tri nastavnice: Vera Višošević, Nevenka Lukman i Štefanija Tkalčec Cikač. Iz tog razdoblja se još nekoliko učenika uputilo na studij u inozemstvo, točnije u Kijev, glavni grad Ukrajine. To su: Radmila Bikić, Dalibor Radičević, Jasminka Čonkaš i Emili Dokić. S obzirom da se je otvorio studij harmonike u Hrvatskoj u Puli, medu prvim studentima koji su tu diplomirali je Kristijan Potočnjak koji je svoj diplomski program odsvirao pred varaždinskom publikom na prvom koncertu u novo – otvorenoj koncertnoj dvorani današnje glazbene škole na Kapucinskom trgu, u palači Erdödy. Odlaskom u mirovinu mijenjao se sastav zaposlenika pa su povremeno na odjelu predavali Davor Bobić i Senka Bašek. U tom razdoblju na studij harmonike u Pulu su otišli Ivana Volf i Melita Bešvir.

Školske godine 1999./2000. na odjelu započinje svoj pedagoški rad Kristijan Potočnjak. Slijede i novi učenici na studiju: Josipa Horvat, Nikola Puček i Nada Krznar, jedna od najuspješnijih učenica po broju osvojenih nagrada te kasnije na studiju gdje je nastavila uspješno i na svjetskim natjecanjima osvajati zapažene rezultate.

Od 2006/07 školske godine na odjelu za harmoniku s velikim entuzijazmom nastavlja tradiciju, otkriva, upoznaje i razvija veliku ljubav prema glazbi i instrumentu harmonika troje nastavnika: Saša Bastalec, Kristijan Potočnjak i Valentina Bašnec.

Harmonika

ide u red aerofonih instrumenata s metalnim jezičcima. Potječe od drevnog kineskog instrumenta shenga. Izum harmonike pripisuje se Christianu Friedrichu Buschmannu oko 1822.god. koji je napravio prvi jednostavan uzorak ručne harmonike. Danas postoji više vrsta harmonika s ručnim mijehom: klavirska harmonika, harmonika gumbićima, bandoneon, bas harmonika. Za koncertnu izvedbu češće se upotrebljava harmonika s gumbićima zbog puno većeg opsega što pridodaje lakšu izvedbu virtuoznijih kompozicija. Osim originalnih skladbi, na harmonici se vrlo uspješno izvode orguljske i klavirske skladbe. Jedni od najpoznatijih skladatelja za harmoniku su Vladislav Zoltarjov, Vječeslav Semjonov, Anatolij Kusjakov, Evgenij Derbenko, Sofia Gubajdulina… dok se u Hrvatskoj ističu Davor Bobić i Đeni Dekleva-Radaković.
Najpoznatiji virtuozi na harmonici su Aleksandar Skljarov, Mika Vayrynen, Friedrich Lips.

prof: Kristijan Potočnjak
prof: Saša Bastalec
prof: Valentina Bašnec 

nastavni plan SGŠ
nastavni plan OGŠ